+381 63 17 59 548, +381 63 8 44 7 339, +381 62 8 55 70 39

Breskva

Breskva (latinski: Prunus persica ili Malum persicum) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae) iz potporodice –Prunoideae, reda šljiva (Prunus) koja rađa istoimene plodove.

U našim krajevima su se breskve dugo vremena zvale praske, od krivo izgovorenog latinskog persicum, jer su se zvale malum persicum = persijske jabuke.

Stablo breskve je nisko i retko doseže visinu od 6,5 m, stabla na plantažama uobičajeno su visoka 3 do 4 m, jer se režu da ne izrastu iznad te visine. Listovi su joj sjajno zeleni i šiljati, dugi od 7-15 cm i 2-3 cm široki, obično imaju žlezde koje izlučuju tečnost koja privlači mrave i druge insekte. Cveta rano, pre listanja, na čvorovima duž izboja prethodne sezone rasta. Cvetovi su pojedinačni ili u grupama od 2-3, ružičaste (ponekad bele) boje, sa 5 latica, prečnika 2,5 – 3 cm.

Tučak se sastoji od jedne relativno duge plodnice iz čijeg se bazalnog dela – semenika, razvije plod. Plod je koštunica s jednom velikom semenkom zatvorenom u tvrdoj koštici. Plod breskve ima žuto ili beličasto telo, vrlo ukusno, glatke ili dlakave kože, što zavisi od sorte. Zajedno s višnjama, šljivama i marelicama, breskva spada u koštuničavo voće.

Stabla breskve ne podnose velike hladnoće, pa se ne mogu uspešno uzgajati tamo gde se temperature spuštaju na -23°C. Sa druge strane, ne rastu ni tamo gde su zime suviše blage, jer većina sorti zahteva zimsku pauzu, da bi nakon toga u proleće ponovo potekli sokovi. Breskvama odgovaraju različiti tipovi tla, ali najbolje rastu na dobro isušenim peščanim ili šljunčanim ilovinama. Na većini tipova tla breskve dobro reaguju na dodatno đubrenje azotnim đubrivima, koje im pospešuje rast. Stabla se obično orezuju jednom godišnje kako bi se sprečilo da ne izrastu previše u visinu, već da rastu u širinu i budu dovoljno prozračna, da svi cvetovi prime dovoljno sunca.

Drvo breskve ima relativno kratak životni vek, u poređenju sa nekim drugim voćkama. U nekim regijama voćnjaci breskvi se obnavljaju nakon 8 do 10 godina, ali ima stabala koja žive 20 do 25, pa čak i više i rađaju plodove, ali to zavisi od njihove otpornosti na bolesti, štetočine i oštećenja tokom zime.


Breskve su na podlozi vinogradarska breskva.